Proteklih pet tjedana bilo je svega, od sunčanih šetnji uz rijeke, blatnih trailova kroz šumu, gradskih večernjih krugova, utrka od Istre do Slavonije, do zajedničkih nedjeljnih “idemo još samo malo” kilometara. Trčali smo po cijeloj Hrvatskoj (a i šire!), družili se na nekoliko većih utrka i, što je najvažnije, zajedno gurali jedni druge naprijed. I zato je ova Jesenska liga bila posebna – nije bila samo borba plemena, nego dokaz da zajednica trči zajedno.
U ovoj ligi imali smo i posebnu priču koja nas je sve povezala još dublje od rezultata – tema Jesenske lige bile su šume, mirisi lišća pod tenisicama, hladniji zrak i zemlja koja sve prima i čuva. Kroz ovo putovanje nismo samo trčali po šumi – mi smo trčali za šumu.
Zajedno smo kreirali nešto što će ostati i kada se ova sezona zaboravi: posadili smo trkačku šumu od tisuću hrastova lužnjaka. To znači da će u Turopoljskom lugu godinama nakon što ova liga završi, rasti šuma koja nosi naše korake, naše priče i naše zajedništvo. Zvuči malo patetično i romantično, ali što ćemo kad je tako. 🙂
Borba za 3. mjesto – ČUDNOVATI SLUŠAČI vs. VRCKASTI BODLJIKAVCI
U dvoboju za broncu, Čudnovati slušači odradili su disciplinirano kolo i uzeli treće mjesto zasluženo i smireno. Njihov prosjek trčanja kroz tjedan iznosio je 1.03, što je bilo sasvim dovoljno za dva boda, a ključ je bio u izlaznosti na glavno trčanje – 59,53%. To možda ne zvuči kao “masovna mobilizacija”, ali u odnosu na protivnike bilo je presudno. Uz to, prosječna dužina glavnog trčanja bila je 9876 m, što pokazuje da su zadržali ozbiljnu “metražu” i kraj lige završili u rastu.
Vrckasti bodljikavci su u ovom kolu bili blizu, ali ne i dovoljno blizu. Njihov tjedni ritam je malo manje od jednog (od dva) trčanja, tj. 0.98, izlaznost na glavno trčanje 53,23%, a prosječna dužina 8840 m. To nije daleko od Slušača, razlike su stvarno male, no ovaj put to nije bilo dovoljno za preokret. Unatoč tome, Bodljikavci su kroz ligu pokazali srce i duh ekipe koja nikad ne odustaje i zato zaslužuju veliki respekt.
Čudnovati slušači osvajaju 3. mjesto Jesenske lige!
VELIKO FINALE – ŠUMSKI URLIKAVCI vs. NEUKROTIVI BAMBUSARI
Finale je bilo napeto, tijesno i vrijedno pravog sportskog poštovanja.
Šumski urlikavci odradili su stabilno i snažno kolo.
- Trčanja kroz tjedan: 1.18
- Izlaznost: 64,94%
- Prosječna dužina: 11764 m
To znači da su Urlikavci ponovo postigli ono što ih je držalo na vrhu cijele lige, dosljednost. Niti najviše, niti najbrže, nego konzistentno, bez padova, bez panike, s timskim pristupom od prvog do zadnjeg kilometra.
No, Neukrotivi bambusari su bili vrlo, vrlo blizu. Njihovi brojevi izgledaju ovako:
- Trčanja kroz tjedan: 1.19
- Izlaznost: 63,64%
- Prosječna dužina: 8744 m
Razlika u izlaznosti kroz tjedan gotovo je zanemariva, a na glavno trčanje manja od jedan postotni poen, što dovoljno govori koliko je ovo bila tijesna završnica. Da je samo nekoliko trkača više izašlo na glavno trčanje, finale bi možda imalo potpuno drugačiji ishod.
Ali sport je sport, bodovi su bodovi, a rezultat je jasan:
ŠUMSKI URLIKAVCI OSVAJAJU JESENSKU LIGU!
I to zasluženo – mirno, kolektivno, bez velikih oscilacija. Bravo vučji čopore!
ZAKLJUČAK JESENSKE LIGE
Što nosimo iz ove lige?
- Da male razlike mogu donijeti pobjedu plemena.
- Da nijedno pleme nije “slabo” – sva su imala svoje trenutke.
- Da najljepše stvari nisu u tablicama nego u glasovima, porukama, fotkama i podršci.
- Da je ovo bio zajednički napredak, podrška i motivacija.
Čestitke Urlikavcima na tituli, Slušačima na bronci, Bodljikavcima na borbi do kraja te Bambusarima na srcu, karakteru i osvojenom srebru.
Što sad?
Kratko odmorimo, protegnemo noge i pripremimo se za ZIMSKU LIGU.
Jer sezona još traje.
Pa tek se zagrijavamo! 😉